IPA – pretpristupni fondovi u Srbiji

IPA (Instrument for Pre-accession Assistance) je svojevrsni mehanizam pretpristupne pomoći zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji. Cilj ovakve vrste pomoći jeste pružanje podrške zemljama korisnicama da lakše prođu kroz tranzicione periode, uspešnije sprovedu neophodne reforme, unaprede uslove u svim oblastima – od demokratije i vladavine prava do privrede i konkurentnosti, i posledično se približe standardima EU. Sve ovo je vid pripreme za ulazak zemlje u Uniju na nekoliko nivoa – kako kroz unapređenje same zemlje i dostizanje određenog stepena razvoja i standarda, tako i kroz upoznavanje sa pravnim propisima, administrativnim pravilima, uopšte principima funkcionisanja EU.

IPA fondovi

Instrument za pretpristupnu pomoć kao takav postoji od 2007. godine, i naslednik je nekoliko prethodnih programa (CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD, pretpristupni instrument za Tursku). Neke karakteristike ovog fonda slične su tzv. strukturnim fondovima Evropske unije, pa je korišćenje ovih sredstava odlična priprema za korišćenje fondova namenjenih zemljama članicama. Kako je svaka zemlja na drugačijem stupnju razvoja, sa drugačijim razvojnim prioritetima, operativnim kapacitetima, kao i kapacitetima za povlačenje sredstava IPA je razvijena i programirana kao vrlo fleksibilan instrument koji svakoj od zemalja učesnica pruža podršku da na najoptimalniji i najefektviniji način postignu definisane ciljeve.

IPA je inicijalno osmišljena tako da pruža različite oblike pomoći kroz pet komponenti. Mehanizam je ovako funkcionisao tokom prethodnog finansijskog ciklusa, do 2013. godine, dok je novi ciklus – 2014-2020 doneo neke izmene. U ovom finansijskom ciklusu mehanizam se naziva IPA 2 i umesto komponenti sredstva će se plasirati kroz oblasti politike (policy areas).

IPA 2007-2013

Pet komponenti IPA fondova stajale su na raspolaganju zemljama kandidatima koje su uspele da uvedu tzv. decentralizovani sistem upravljanja sredstvima Evropske unije, dok su zemljama potencijanim kandidatima ili kandidatima koji nisu uspeli da akredituju ovaj sistem, što je slučaj sa Srbijom, bile dostupne samo prve dve komponente. Srbija je postala kandidat za članstvo u EU 2012. godine ali uvođenje i akreditacija sistema teče nešto sporije od predviđenog.

Komponente
1. Pomoć tranziciji i razvoj institucija
Sredstva opredeljena za ovu komponentu bila su namenjena državnim strukturama kako bi se što lakše sprovele potrebne reforme, uskladili propisi sa onima u Uniji, i tako se država pripremila za članstvo u Evropskoj uniji.

2. Prekogranična saradnja
Kroz drugu komponentu finansirali su se projekti u pograničnim područjima koji su podrazumevali prekograničnu saradnju organizacija iz država korisnica IPA sredstava. Projekti su se mogli realizovati u oblasti preduzetništva, podizanja ekonomske konkurentnosti, zaštite životne sredine, razvoja demokratskih vrednosti i građanskog društva i još niz oblasti, ali je uslov bilo partnersko učešće najmanje dve zemlje. Ovo je u proteklom periodu bio najatraktivniji EU fond za organizacije iz Srbije, a implementirao se kroz osam programa od kojih je šest sa susedskim zemljama, a dva su transnacionalna.

3. Regionalni razvoj
Komponenta se realizovala kroz tri osnovne oblasti – saobraćaj, zaštita životne sredine i regionalna konkurentnost

4. Razvoj ljudskih resursa
Kao priprema za korišćenje Evropskog socijalna fonda ova komponenta je podrazumevala projekte koji imaju za cilj jačanje ljudskih resursa, podsticanje zapošljavanja, usavršavanja i učenja, te inkluziju i borbu protiv diskriminacije po bilo kom osnovu.

5. Ruralni razvoj
Komponenta poznata i kao IPARD imala je za cilj jačanje poljoprivrede i srodnih sektora, jačanje aktera za izlazak na EU tržište i jačanje poljoprivrednog tržišta u samim zemljama korisnicama.

IPA 2 – 2014-2020

Novi finansijski ciklus donosi nekolicinu promena ali su sami ciljevi utroška ovih sredstava relativno isti, a to je na koncu što lakše, brže i uspešnije pristupanje zemalja učesnica Evropskoj uniji. IPA 2 je koncipirana kroz pet oblasti politike, a još nam preostaje da vidimo kako će one funkcionisati u praksi.

1. Reforma kao deo pripreme za članstvo u EU i izgradnja institucija i kapaciteta
2. Društveno-ekonomski i regionalni razvoj
3. Zapošljavanje, socijalne politike, obrazovanje, unaoređenje ravnopravnosti polova i razvoj ljudskih resursa
4. Poljoprivreda i ruralni razvoj
5. Regionalna i teritorijalna saradnja

Pored uvođenja oblasti politike novi finansijski ciklus donosi sektorski pristup planiranju raspodele sredstava što će imati za cilj bolju međusobnu usklađenost i komplementarnost projekata koji će se realizovati u okviru jednog sektora, a sve opet u cilju sistematičnijeg pristupa problemima. IPA 2 takođe podrazumeva razvijen i akreditovan sistem za upravljanje sredstvima koji ćemo u novom finansijskom ciklusu češće pominjati pod imenom “indirektno upravljanje”.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *